ANTIGONA, prema tekstu Jean Anoilih

Anouilihova „Antigona“ je nastala tijekom Drugog svjetskog rata i suvremeni je prikaz klasične grčke tragedije „Antigona“. Ona se događa uvijek i svuda. Sukob osobne savjesti i morala s jedne strane i službene politike s druge strane, dešavaju se oduvijek na svim merdijanima i paralelama, zbog čega je to dijelo uvijek aktualno.
Mračni tonovi, naglašeni pesimizam  i zgađenost nad licemjernim moralom građanskog društva, te spoznaja o apsurdnosti ljudske egzistencije dominiraju djelom. Život nema smisla. Ono što nas okružuje je apsurdnost. Život je putovanje koje vodi u Ništa, pa moramo tražiti dodatne mehanizme da bi Putovali. U slučaju glavnih protagonista Antigone i Kreonta ti su mehanizmi različiti. Kreontu je to vrijednost odgovornost, karakteru koji pripada svima čak ako se radi i o neprijateljskom, pragmatičnom dikatatoru, kao što je on. Iako Kreont Antigoni otkriva istinu o braći da su bili nitkovi, iako je jedan bio heroj a drugi izdajnik jer je vodio računa samo o svojoj koristi, Antigona postaje mučenik koji traži mučeništvo samo zbog i za sebe, što podrazumijeva protivljenju životu, i smrt bez obzira na razlog i cijenu. Želja za smrću postaje njen mehanizam i uloga, jer iako, kako kaže Kreont, sretan život nije ništa nego niz samozavaravanja, za Antigonu je poželjnije umrijeti.
Prema Anouilhu, ono što karakterizira tragediju je da u njoj nema potrebe govoriti o krivima. Svatko mora prihvatiti i odigrati ulogu koja mu je dana. Kreont mora služiti zajednici i zaboraviti sebe. Antigona mora biti autentična i stoga umrijeti. Antigonino „NE“ životu je „NE“ svemu što podrazumijeva prepreku apsolutnoj slobodi pojedinca i posljedično njegovom individualnom razvoju. To predstavlja odbijanje granica koje društvo nameće, bez obzira na cijenu koja u Antigoninom slučaju znači smrt, što predstavlja postmodernizam u najčišćem aspektu. U takvoj filozofskoj koncepciji razmatra se život kao kamen spoticanja mogućnosti razvoja našega „ja“. Veće odgovornosti, a prema tome i veće zapreke napretku osobe u apsolutnoj slobodi predstavljaju Antigoni stalnu opsesiju zbog koje se smrt čini kao jedino moguće rješenje tog ideala. Smrt, apsolutna negacija, apsolutna nemogućnost postojanja ujedno je i apsolutna negacija granica u čemu Antigona pronalazi značenje. Kreont ne može razumijeti tu poziciju jer u životu svatko treba ispuniti svoju ulogu koja mu je data iako zahtjeva odgovornost, trud, rad, znoj i suze. Za smrt uvijek postoji vrijeme i zato je kao takva potpuno bezuspješna i promašena. Tko je u pravu? U tome leži nemogućnost likova da pronađu „modus vivendi“ koji rješava situaciju, nepostojanje točke koja može poslužiti kao most između njihovih radikalnih stavova koji svatko od njih brani.
Život podrazumijeva odricanje od egzistencijalne istine, čak i onda kada služi lijenoj i nezahvalnoj zajednici po Anouilihu. Kreont se odriče individualnog života u korist života posvećenog polisu, što čitateljima daje osjećaj divljenja prema njemu, tako da Anouilihova Antigona manifest protiv beskorisnih smrti i lažnih romantičnih osjećaja koji je hrane a skrivaju se često od straha zrele osobe koja prihvaća odgovornosti svojih uloga u životu.
Predstava je rađena u minimalističkom stilu suvremenog izričaja u intimnom prostoru suigre, koju mladi glumci, polaznici „Malika“ u dobi od 13 do 28 godina, dijele s publikom na ogoljeloj pozornici. 

PREDSTAVA JE UVRŠTENA U JAVNE POTREBE ZA KULTURU U 2019. GOD. MINISTARSTVA KULTURE RH, PGŽ-A I GRADA RIJEKE

 

Autorski tim predstave:
Redateljica: Denis Kirinčić
Oblikovanje zvuka prema izboru glazbe J.S. Bacha: David Trkulja
Oblikovanje svijetla: David Dubrović
Kostimografija: učenici Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci pod mentorstvom prof. Sanja Stevanović

GLUMCI, polaznici Malika u dobi od 13 do 28 godina:

ANTIGONA: Sara Bunić
KREONT: Bruno Baćac, Deni Fumić i Iva Magaš
IZMENA/KOR: Ivana Flego
HEMON/KOR: Dominik Ilić
DADILJA/KOR: Katherine Koren
STRAŽARI: Matija Ćuković i Lovro Grdinić
KOR: Hana Klapan, Nika Nađ, Nika Vlajić

Predstava je namijenjena publici 13+ , traje 80 min i održava se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Strossmayerova 1, Rijeka 51000 – publika s glumcima na pozornici

PREMIJERE : 31. svibnja (pet.) i 01. lipnja (sub.) s početkom u 20 h

Cijena ulaznice 40.00 kn – prodaja na www.mojekarte.hr