Završnim radovima učenici Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci progovaraju o svemu što su unutar četverogodišnjeg školovanja uspjeli naučiti te naučeno primijeniti na jedan osebujan, slikovit način primjeren njihovim godinama, okolnostima u kojima su se našli i senzibilitetu koje je takvo okruženje oblikovalo.

 

Aranžersko-scenografski dizajn

Učenički radovi ovog usmjerenja oplemenjuju riječke izloge i pretaču literarne predloške u maštovita scenografska rješenja.

Na uređenje gradskih izloga (predmet Aranžersko-scenografske tehnike) odlučile su se četiri učenice pod vodstvom mentorice Nine Bačić Mencer, prof.

Tea Prelovšek u svojem je završnom radu odabrala motiv božićno-novogodišnje jelke koji stilizira do jednostavne trokutne forme. Uskladivši dekorativnu i funkcionalnu ulogu tog elementa ona prostor izloga rješava na jednostavan i upečatljiv način. Srebrni mjesec i zvijezde stvaraju ugođaj tihe božićne noći.

Završni rad Helene Dodić zamišljen je kao ženstveni stambeni interijer. Dama ulazi, odlaže šal na vješalicu, sjeda na stolicu. Narativnost je ublažena bjelinom objekata koja bi bila monotona da nema crvenih akcenata – trešanja  i šalova. Upravo oni  daju dinamiku i podsjećaju na strast.

Dalila Bunić u svojemu završnom radu razrađuje motiv branja plodova s trešnjinog stabla. Za takav posao treba imati praktičnu i kvalitetnu obuću,  poručuje Dalila svojim radom.  Trešnje su  stilizacijom postale dekorativne police za izlaganje obuće. Dominantno crvena boja u izlogu privlači prolaznike i nadopunjuje se sa znakom trgovine  Ciciban.

Ivana Ružić odlučila je svojim radom ispričati priču o ljetu, moru i regati jedrilica. Jedra su im bijela, plove dubokim plavim morem. Okrugli pojasevi koji se nižu na pozadini simbol su sigurnosti. Priča je ispričana kroz geometrijske oblike krugova i trokuta koji se nižu matematičkom pravilnošću.

U okviru predmeta Dekorativno oblikovanje, kod mentorice Nives Papandopulo, prof., učenici razrađuju uvijek nepresušnu temu dječje književnosti kao scenografskog motiva. Svoje zamisli ostvaruju u maketi kroz kreativan proces maštanja, crtanja i na kraju izvedbe samog scenskog elementa u manjem mjerilu. Na taj način priča biva  „oprostorena“ te uvlači gledatelja u radnju.

Anja Šebenik polazi od stvarnih elemenata priče „Plava ruža“ Luke Paljetka i redukcijom dolazi do simboličnih gradbenih elemenata koji u scenskom prostoru mogu biti postavljeni i korišteni na brojne načine.

Petar  Salopek osmišljava pokretni scenski element za priču „Ježić Ubodežić“ Luke Paljetka. Živost prostora  dodatno pojačavaju svjetlo i pozadinske slike - projekcije koje se izmjenjuju i s kojih se čita tekst. Gledatelj se osjeća kao da je u slikovnici.

 

 

 

Grafički dizajn 

Završne radove iz predmeta Ilustracija izradilo je petero učenika. Stripom su se bavili Niko Bravarić, Anamarija Ivanković i Jurica Vlahović. Martina Brkić izradila je slikovnicu, a Erika Milič ovitak za CD, uz vođenje mentorice Laure Herceg, mag.educ.art.

Učenici su u svojim likovnim uradcima ostvarili u potpunosti originalna likovna rješenja i izuzetnu likovnu strukturu. Koristili su veliki fundus materijala za likovni rad, ranije stečeno likovno iskustvo, bogatstvo ideja, oblika, boja i kompariranja. Izuzetno prikladnim primjenama likovnih  tehnika ostvarili su potpun sklad u likovnim radovima i snažnu sugestivnost. Uspješno su ostvarili proces likovnog transponiranja koji se odnosi na količinu i obim redefiniranja osnovne ideje ili vizualnog utiska u likovnu strukturu.  Zrelo i potpuno likovno iskustvo, dobro izabrani i bogati likovni elementi kod svakog su učenika naglašeni individualnim doprinosom likovnim vrijednostima.

Učenice Milica Šerbedžija, Tereza Vukić, Vanessa Ljubetić i Marta Lipić svoj završni rad iz predmeta Grafičke tehnike odabrale su izraditi uz mentoricu Zrinku Kralj, akademsku grafičarku. Cilj im je bio izraditi tri grafičke mape s pet opremljenih grafičkih listova koje su izradile u tehnikama dubokog tiska; suhe igle i bakropisa. Učenice su koristile motive figure, mrtve prirode, eksterijera, krajolika i animalizma.

Završni rad iz predmeta Tipografija obrađuje temu izrade vlastitog fonta, „BOOMERANG“, učenice Petre Šporčić, a inspiriran je veselom 1960. godinom.

Unutar predmeta Grafički dizajn izrađeni su po izboru vizualnih medija tematski različiti  završni radovi: u osmišljavanju teme plakata za film „BERSERK“ učenica Stella Smirnov digitalno oslikava individualnu slobodu; istraživanje nadrealnog elementa prisutno je u animaciji učenice Ide Krstulović „LIMBO“ kao i na CD omotu riječke grupe „KEOPS“ učenice Eni Šuperina.  Osmišljavajući kalendar za 2016. godinu učenica Lucija Rakoš je po uzoru na video igru Blade & Soul kombinirala vlastite dizajne s dizajnom likova iz istoimene igre.

Mentorstvo iz predmeta Tipografija i Grafički dizajn potpisuje Jasmina Bukša, prof.

 

 

Industrijski dizajn

Nastavni  predmeti Oblikovanje interijera i  Projektiranje razvijaju kod učenika svijest  o potrebi  primjene  inovativnosti i funkcionalnosti  u cjelokupnom oblikovanju. Očekuje se da će učenici prepoznati zahtjeve naručioca, ispravno definirati probleme te primjereno odgovoriti novim projektnim rješenjima. Učenici su poticani da istražuju nove materijale, tehnologije i metode rada te da ih na odgovarajući način uključe u svoja promišljanja.

Završni radovi  reakcija su na potrebe koje su učenici prepoznali u svojoj okolini i na koja su željeli ponuditi nova ili poboljšana rješenja. U Oblikovanju interijera to se odnosi na funkcionalnije stambene prostore prilagođene specifičnim zahtjevima budućih korisnika. U Projektiranju učenici su se vodili potrebom za inovativnošću i poštivanjem ograničenja koja su pred njih stavljali različiti materijali i tehnologije, a sve u svrhu stvaranja kvalitetnih uporabnih predmeta.

Učenice Franka Goić, Viona Jovanović, Jeannette Robl i Marina Zelić izradile su rješenja iz predmeta Oblikovanje interijera, a učenice Ana-Emanuela Babac, Ana-Maria Jurić i Klara Lisac iz predmeta Projektiranje. Sve je učenice mentorski vodila Sanja Stevanović, mag.dizajna, prof.mentor.

Učenik Arijan Sejka uz mentora Tomicu Grubišu, akad. kipara, izradio je pomalo neobičan i zabavan, ali prije svega funkcionalan vrč za vodu, nastao  u okviru predmeta Materijali i procesi oblikovanja.

 

 

Kiparski dizajn

Kiparski dizajn ove se godine predstavlja s dekorativno-uporabnim predmetima koji nose vrlo osobni pečat svojih kreatorica.

Učenice Lorena Letić, Savanna Susman, Katarina Car, Sandra Barić i Martina Reljac izradile su svoje unikate iz predmeta Likovna obrada drva i kamena uz vodstvo mentorice Ines Milčić, akad.kiparice.

Lorena i Savanna oblikovale su zanimljive stolne svjetiljke koristeći drvene letvice kao osnovni gradivni element, inspirirajući se prirodom i geometrijom, a želeći prije svega istaknuti igru svjetla i sjene. Dokazale su kako je i s vrlo malo likovnih elemenata moguće stvoriti lijepu i funkcionalnu formu koja u svojoj jednostavnosti ističe ljepotu prirodnog materijala.

Katarina je izradila zidnu policu koja će se koristiti u učionici za obradu drva i kamena pazeći na dimenzije raspoloživog prostora i uporabni aspekt zadatka. U procesu stvaranja trudila se da  polica  odiše njenim vedrim, maštovitim duhom i da govori o ljubavi prema boji i riječkoj kiši.   

 Sandra i Martina odlučile su se za izradu okvira za ogledalo. Sandra je bila inspirirana pričom "Alisa u zemlji čudesa" zbog čega okvir ima oblik vratašaca kakva se spominju na početku  priče. Ogledalo u okviru kao da poziva da kročimo u taj neobičan svijet. Martinu je pak inspirirala priroda i kraj u kojem živi  pa je svoj okvir ogledala napravila od piljenih drvenih valjčića koji podsjećaju na složene grane spremne za zimski ogrijev .

Učenica Lucija Lekšić  u okviru predmeta Tehnike umnožavanja kod mentorice Tamare Paškvan, prof. oblikovala je funkcionalni predmet sa snažnom notom skulpturalnosti  i  organičnosti -  kućicu za mačku.   Inspirirana je arhaičnim zemljanim građevinama, stvorena  od pečene gline da kroz vrijeme traje i nekoj maci pruži topli dom. Govori o ljubavi prema prirodi i o uklopljenosti u svijet prirode i prirodnih materijala.

Pričom o radovima koji traže, prizivaju i sanjaju povratak prirodi uz miris piljevine i pečene gline došli smo do kraja ovoga teksta. Općenito uzevši, svi su naši učenici vrijedno radili i unutar odabranih tema promišljali, projektirali, oblikovali. Svakako su svi na pragu stvaralačke zrelosti i samo o njima sada ovisi hoće li samostalno kročiti u svijet koji su upisom u našu Školu odabrali, hoće li proći kroz ogledalo…

 

 

 

Tekst pripremila: Tamara Paškvan, prof.